Društvo jednakih u romanu Žena na ivici vremena Mardž Pirsi
DOI:
https://doi.org/10.18485/knjiz.2018.8.8.9Ključne reči:
utopija, rod, biološka porodica, majčinstvoApstrakt
Podstaknuta idejama drugog talasa feminizma, Mardž Pirsi piše Ženu na ivici vremena, u kojoj na praktičan način pokušava da primeni teorijske postavke svojih prethodnica i savremenica. U njenom delu mogu se naći odjeci teorija Simon de Bovoar i Šulamit Fajerstoun, uz pomoć kojih stvara Matapoiset, utopiju u kojoj se celo društvo trudi da napreduje zajedno. U ovom radu ćemo se baviti analizom načina na koji Pirsi izvrće i obesmišljava neke konstantne kategorije današnjice kao što su klasa, rod i rasa da bi stvorila svoju utopiju. U prvom delu ćemo obratiti pažnju na Koninu sadašnjost, na njen položaj kao Meksikanke iz nižeg sloja društva u Americi, to jest, kao osobe na margini društva. Analiziraćemo i predstave majčinstva u takvim okolnostima. U drugom delu ćemo se fokusirati na načine na koje Pirsi stvara pravednije društvo koje se ogleda kroz rodno neutralan jezik i rodno neutralne ljude, društvo u kome nema hijerarhije koja Koni sputava u njenoj realnosti. Posebnu pažnju obratićemo i na koncept ukidanja biološke porodice, što je značajna osnova takvog društva. Ukidajući tradicionalne kategorije sadašnjosti, Pirsi nam pokazuje ne bolju budućnost, već budućnost jednakosti koja poziva čitaoca da preispituje date vrednosti i da stvara nove.