Fatma Alije i rađanje turskog knjiženstva

Autori

  • Mirjana Marinković

DOI:

https://doi.org/10.18485/knjiz.2017.7.7.7

Ključne reči:

Fatma Alije, Muhadarat, turska ženska književnost, Jelena Dimitrijević, Nove, brak

Apstrakt

Fatma Alije (1862–1936) je prva turska romansijerka. Kći je proslavljenog istoričara, pravnika, teologa i državnika Ahmeta Dževdet-paše koji je bio prototip konzervativnog intelektualca ali i državnog reformatora. Obe njegove kćeri, Fatma Alije i Emine Semije stekle su zavidno obrazovanje, znanje francuskog jezika, filozofije, književnosti i umetnosti. Fatma Alije je napisala pet romana i više članaka posvećenih uglavnom pitanjima položaja žene u tradicionalnom turskom društvu. Ovaj rad će biti posvećen njenom prvom samostalnom romanu Razgovori objavljenom 1892. godine u kome se po prvi put u turskoj istoriji iz ugla jedne žene dotiče pitanja intimnog sveta žene, prve ljubavi, slobode izbora. Iako je za svoje vreme hrabro pokretala pitanja ženske emancipacije, Fatma Alije je ostala privržena tradicionalnom islamskom pogledu na svet i položaju žene. Uprkos nevelikoj književnoj vrednosti njenih dela, Fatma Alije je postavila temelje turskog knjiženstva. Njeno delo predstavlja nezaobilazan izvor za izučavanje turske ženske književnosti koja je do danas dala niz istaknutih imena i dela. Primetno je da se u poslednje vreme u Turskoj poklanja sve veća pažnja Fatmi Alije koja je dugo vremena bila zaboravljena i prećutkivana od strane istoričara turske književnosti.

Objavljeno

2023-12-30

Kako citirati

Marinković, M. (2023). Fatma Alije i rađanje turskog knjiženstva. Knjiženstvo, časopis Za Studije književnosti, Roda I Kulture, 7(7). https://doi.org/10.18485/knjiz.2017.7.7.7