Diskurs o logoru Goli otok – ženska perspektiva

Autori

  • Katažina Tačinjska Katažina Tačinjska Univerzitet Nikole Kopernika, Torunj, Poljska

Ključne reči:

logor Goli otok, ženski diskurs, Danilo Kiš, Ženi Lebl, Milka Žicina

Apstrakt

Osnovni cilj ovog rada je pokušaj rekonstrukcije celovitog ženskog diskursa koji se odnosi na logore za informbirovce. Ženska svedočanstva su bila po dva osnova isključena iz oblasti istorije i književnosti: po osnovu tabiuzacije problematike logora Goli otok s jedne strane, i po osnovu dominacije muške naracije s druge. Situacija podređenosti, a zapravo nepostojanja ženskih sećanja u glavnom toku trajala je do trenutka kada se za logorsko žensko iskustvo zainteresovao Danilo Kiš. Na njegovu inicijativu 1989. godine nastala je dokumentarna serija Goli život. On je takođe inspirisao Ženi Lebl da napiše svoju istoriju. Njen tekst je prvo objavljeno žensko svedočanstvo iz logora (Ljubičica bela. Vic dug dve i po godine, 1990). Savremena istraživanja orijentisana na žensko iskustvo pokazuju da je druga zatvorenica, Milka Žicina, napisala svoja sećanja već sedamdesetih godina, ali je u strahu od represije skrivala rukopis. Tekstovi su posle smrti autorke prvi put izašli u časopisima Dnevnik 1993. i Letopis Matice srpske (odlomci) 1998. godine.

Objavljeno

2023-12-30

Kako citirati

Tačinjska, K. (2023). Diskurs o logoru Goli otok – ženska perspektiva. Knjiženstvo, časopis Za Studije književnosti, Roda I Kulture, 4(4). преузето од https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/340